A A

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) aktivno sudjeluje u korištenju dostupnih EU fondova kroz financijsko razdoblje 2014.-2020. Unaprjeđenje web stranice sufinancirano je sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

O nama

Što mi radimo

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je Posredničko tijelo za razvoj i provedbu projekata tematskog cilja 7. – Povezanost i mobilnost operativnog programa „Konkurentnost i Kohezija“ (OPKK), koji je jedan od ključnih programa koji nam omogućuje ulaganja u prometnu infrastrukturu kroz korištenje EU fondova.

Funkcija ministarstva je priprema projekata prometne infrastrukture svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog, te sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike, priprema razvojnih projekata iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava.

Osim aktivnosti vezanih uz provedbu Operativnog programa „Konkretnost i kohezija“ Uprava za EU fondove i strateško planiranje nadležno je tijelo unutar ministarstva i za koordinaciju i upravljanje financijskim Instrumentom za povezivanje Europe-CEF. CEF je financijski instrument osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećeg Strukturnog i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Osim navedenih funkcija, Uprava za EU fondove i strateško planiranje provodi aktivnosti vezane za završeni Operativni program Promet 2007.-2013. za koji je imao funkciju Upravljačkog tijela. S obzirom da je u postupku zatvaranje navedenog programa trenutne aktivnosti se odnose na kontrolu završetka programskog razdoblja i provedbe projekata od kojih su određeni prešli u novo programsko razdoblje.

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.

Glavni fokus su ulaganja u prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju što podrazumijeva razvoj projekata za olakšanje kretanja robe i ljudi, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe, te poboljšanje dostupnosti gradova i izoliranih područja funkcionalnim regionalnim centrima te jačanje teritorijalne kohezije.

Utvrđeni ciljevi tj. prioriteti prometnog razvoja kroz OPKK odražavaju prioritete politike EU i nacionalne politike za područje prometa. U njoj se ističe integracija modalnih mreža prijevoza, odnosno komodalnost, strukturalne promjene kojima se omogućuje učinkovita konkurentnost željeznice na tržištu prijevoza robe i putnika na srednjim i dugim relacijama, mobilizacija potencijala nedovoljno iskorištenih unutarnjih vodnih putova i ekološki prihvatljivog gradskog prometa. Stoga bi fokus trebao biti na ‘osnovnoj’ mreži koridora koji bi osigurali efikasno multimodalno povezivanje i dodatnu vrijednost na razini Europe.

Prioritetna os koja se odnosi na promet u OPKK za razdoblje 2014. – 2020. označava nastavak provedbe strateških ciljeva određenih u OP-u „Promet“ za razdoblje 2007. – 2013. (osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i sustava unutarnjih plovnih putova), uz osiguravanje dosljednosti i usklađenosti s obzirom na dosadašnje financiranje iz fondova EU u sektoru prometa u Hrvatskoj.

  • Povećati stupanj korištenja i relevantnost željezničke mreže (Kohezijski fond);
  • Unaprijediti cestovnu mrežu TEN-T i pristup cestovnoj mreži TEN-T (EFRR);
  • Povećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu (Kohezijski fond);
  • Poboljšati dostupnost Dubrovnika zrakom (Kohezijski fond)
  • Poboljšati dostupnost naseljenih otoka stanovnicima (Kohezijski fond);
  • Poboljšati cestovnu sigurnost u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa (EFRR);
  • Povećati količinu teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima (Kohezijski fond).

S obzirom na to, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje obnaša funkciju Posredničkog tijela za sektor prometa, priprema projekte iz svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog, ali se po prvi puta, sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike, velika pažnja posvećuje razvojnim projektima iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava.

U 2014.-2020. za prometne projekte na raspolaganju je 1,260 milijardi eura, od čega 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 860 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, od kojih je 50 milijuna eura rezervirano za projekte integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u sedam najvećih urbanih središta s najvišom koncentracijom stanovništva i kapacitetima za provedbu projekata.

400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je cestovnim projektima:

  • 330 milijuna za povezivanje TEN-T cestovne mreže i pristupa TEN-T mreži
  • 70 milijuna za sigurnost u prometu

810 milijuna eura iz Kohezijskog fonda namijenjeno je:

  • 490 milijuna za željeznički promet
  • 100 milijuna za Zračnu luku Dubrovnik
  • 100 milijuna za gradsko-prigradski promet (urbana/regionalna mobilnost)
  • 80 milijuna za pomorstvo (povezivanje otoka s kopnom)
  • 40 milijuna za unutarnju plovidbu

Do sada je iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“  unutar prioritetne osi 7 „Povezanost i mobilnost“ realizirano tj. potpisano ukupno 59 ugovora u ukupnom iznosu većem od 1,6 milijardi eura, odnosno 1,39 milijardi eura bespovratnih EU sredstava.

Instrument za povezivanje Europe – CEF

INSTRUMENT ZA POVEZIVANJE EUROPE (Connecting Europe Facility – CEF) je financijski instrument osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža širom Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.

Ukupna sredstva CEF-a namijenjena prometu za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 26 milijardi eura, što je triput više u usporedbi s 8 milijardi eura koliko je na raspolaganju bilo za razdoblje 2007. – 2013., a dio je najtemeljitije reforme politike EU za prometnu infrastrukturu od njezina nastanka 80-ih godina prošlog stoljeća.

Nova osnovna mreža koja će se uspostaviti do 2030. povezivat će: 

  • 94 glavne europske luke željeznicom i cestovnim prometnicama
  • 38 ključnih zračnih luka željezničkom vezom s velikim gradovima
  • 15 tisuća kilometara željeznice modernizirane za velike brzine
  • 35 prekograničnih projekata za smanjenje uskih grla

U sektoru prometa naglasak je stavljen na:

  • Otklanjanje uskih grla i povezivanje karika koje nedostaju
  • Osiguravanje održivih i efikasnih prometnih sustava na duži rok
  • Unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana i povećanje interoperabilnosti

Prvi poziv za CEF Europska komisija objavila je 12. rujna 2014. godine i pozvala države članice da predlože projekte kojima će se poboljšati prometna povezanost u Europi, za što su osigurana sredstva u vrijednosti od 11,9 milijardi eura. Riječ je o dosad najvišem pojedinačnom iznosu sredstava namijenjenom prometnoj infrastrukturi, koji se osigurava kroz CEF, a prijaviti se mogu sve države članice Europske unije, međunarodne organizacije, istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti i sl.

Odobreni projekti: