Opis projekta
Projektom je planirana rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici duljine 42,6 km.
Također je planirana izgradnja novog spojnog kolosijeka Drnje – Novo Drnje – Botovo, rekonstrukcija postojećeg kolodvora Koprivnica, rekonstrukcija kolodvora Mučna Reka s prenamjenom u stajalište, ukidanje postojećih kolodvora Drnje i Botovo te izgradnja novih kolodvorskih zgrada Lepavina i Novo Drnje, rekonstrukcija postojećih stajališta Majurec, Vojakovački-Kloštar, Carevdar i Sokolovac te izgradnja novog stajališta Peteranec, izgradnja parkirališta te pothodnika u stajalištima, ukidanje željezničko-cestovnih prijelaza i izvedba križanja s drugim prometnicama u dvije razine, izgradnja zidova za zaštitu od buke, rekonstrukcija i nadogradnja stabilnih postrojenja električne vuče, modernizacija elektrifikacijskog sustava, signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, ugradnja ETCS-a razine 1 te zaštita i izmještanje komunalne i ostale infrastrukture. Rekonstrukcijom vodoravnih lukova, pružnih građevina i stabilnih postrojenja za električnu vuču omogućit će se postizanje nazivne projektirane brzine od 160 km/h na cijeloj dužini dionice. Također, u kolodvorima će se omogućiti prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m, a u nekima i prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m.
Ovim velikim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom Mediteranskoga koridora koji preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje Pirenejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom, a time i s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T). Dio je to projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz od mađarske granice do Luke Rijeke.
Projektom se planira dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećega kolosijeka od Križevaca do mađarske granice. Omogućit će se brzina od 160 km/h, s ograničenjem od 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici budući da se tamo radi o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Nova dvokolosiječna dionica slijedit će postojeću trasu uz iznimku poddionice Carevdar – Lepavine. Pri tome će se ukupna duljina dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom smanjiti sa 43,2 km na 42,6 km.
U sklopu projekta predviđeni su:
– rekonstrukcija 2 kolodvora: Lepavina i Koprivnica
– izgradnja novoga kolodvora Novo Drnje
– rekonstrukcija 4 stajališta: Majurec, Carevdar, Vojakovački Kloštar i Sokolovac
– izgradnja novog stajališta Peteranec i prenamjena postojećega kolodvora Mučna Reka u stajalište
– izgradnja 7 mostova, 1 galerije i 3 vijadukata od čega je jedan prijelaz za divlje životinje
– izgradnja 8 cestovnih nadvožnjaka, 3 cestovna podvožnjaka i 9 pothodnika
– izgradnja svodnih i paralelnih cesta uz trasu željezničke pruge kako bi se omogućio pristup svim česticama čije će postojeće pristupe prekinuti izgradnja pruge
– radovi na izgradnji i rekonstrukciji kontaktne mreže te ostalim elektroenergetskim postrojenjima kao što su elektrovučna postrojenja, postrojenja napajanja te vanjska rasvjeta u stajalištima i kolodvorima
– radovi na ugradnji novih elemenata i uređaja na signalno-sigurnosnom, prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu.
Dvostruka snaga željeznice: Drugi kolosijek Križevci – Koprivnica – mađarska granica
Modernizacija više od 42 kilometra željezničke infrastrukture i gradnja oko 40 novih objekata
Projekt obuhvaća radove na rekonstrukciji postojećeg kolosijeka te izgradnji drugog kolosijeka od Križevaca do mađarske granice, a uz to obnovit će se i modernizirati kontaktna mreža i ostala elektroenergetska postrojenja te signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji. Novi kolosijek završava na državnoj granici s Mađarskom, gdje se nastavlja na postojeću infrastrukturu Mađarskih državnih željeznica.
Osim rekonstrukcije i izgradnje pruge u duljini 42,6 km rekonstruiraju se kolodvori Lepavina i Koprivnica, sagrađen je novi kolodvor Novo Drnje, dok se postojeći kolodvor Mučna Reka prenamjenjuje u stajalište. Postojeća željeznička stajališta u mjestima Majurcu, Carevdaru, Vojakovačkom Kloštru i Sokolovcu rekonstruiraju se, a u mjestu Peteranecu gradi se novo stajalište.
U sklopu radova gradi se sedam novih mostova, među kojima se ističe se čelični most preko Drave dug 340 metara, čija vrijednost iznosi 23,6 milijuna eura. U njegovu izgradnju ukupno je utrošeno oko šest tisuća kubnih metara betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te četiri tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih je sastavljen most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Grade se i vijadukti Vojakovački Kloštar, Carevdar i Komari, osam cestovnih nadvožnjaka, tri cestovna podvožnjaka, devet pothodnika i galerija Velika Mučna. Sedam od ukupno 13 željezničko-cestovnih prijelaza kao i sva četiri pješačka prijelaza se denivelira, dok se na preostalih šest željezničko-cestovnih prijelaza ugrađuju novi uređaji za osiguranje prijelaza. Projekt uključuje i izgradnju svodnih i paralelnih cesta uz trasu željezničke pruge.
Cilj projekta
Opći cilj projekta je povećati kapacitet željezničkog prometa, kvalitetu usluga i sigurnost na koridoru.
Projekt značajno doprinosi poboljšanju konkurentnosti željezničkog prometa i promicanju europske teritorijalne integracije, regionalne konkurentnosti i kohezije.
Uspostava dvokolosiječne pruge visoke učinkovitosti na koridoru od Rijeke do mađarske granice
Željeznička pruga državna granica s Republikom Mađarskom – Botovo – Dugo Selo ima izniman značaj za međunarodni promet. Rekonstrukcija i nadogradnja dionice povećat će kapacitet pruge te podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti na koridoru kako bi se ta pruga učinkovito povezala s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T).
Dovršetkom nove pruge, vlakovi će moći postizati brzine do 160 km/h. To će skratiti vrijeme putovanja od Koprivnice do Zagreba na otprilike 45 minuta. Ne treba dvojiti kako će približavanje Koprivnice i Zagreba djelovati kao veliki impuls za kvalitetu života Podravine, svakodnevni život, putovanja i poslovne prilike, ali ponajprije za željeznički teretni prijevoz.
Nova pruga omogućit će prometovanje najdužih kompozicija vlakova u Hrvatskoj, uključujući interoperabilne teretne vlakove duljine 750 metara i vlakove za putnike duljine 400 metara. Mahom će to biti teretni vlakovi koji voze iz luke Rijeka i prema njoj. Smisao našeg najvećeg infrastrukturnog projekta i jest povećati propusnu moć Mediteranskoga koridora kako bi što više tereta moglo prolaziti od Rijeke prema Mađarskoj i svojim daljnjim odredištima. Dodatni značaj projektu pridaje očekivani utjecaj na navike ljudi koji će češće koristiti željezničke usluge u svakodnevnome životu.
Napredak izgradnje nove, moderne željezničke veze Hrvatske i Mađarske možete pratiti na snimkama s gradilišta. Izrađena je i mrežna stranica projekta te 3D vizualizacija/animacija projektirane trase s prikazom svih objekata (nadvožnjaka, podvožnjaka, mostova, usjeka, nasipa), stajališta i kolodvora s glazbenom podlogom i naracijom, dostupna na poveznici.
