O nama

Funkcija ministarstva je priprema projekata prometne infrastrukture svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog, te sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike, priprema razvojnih projekata iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava.

Osim aktivnosti vezanih uz provedbu programa iz područja konkurentnosti i kohezije, Uprava za EU fondove i strateško planiranje nadležno je tijelo unutar ministarstva i za koordinaciju i upravljanje financijskim Instrumentom za povezivanje Europe-CEF. CEF je financijski instrument osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećeg Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže na Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u sustavu upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. ima ulogu nadležnog tijela za podkomponentu C1.4. Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, kao i nadležnog tijela za investicije C2.3. R4-I1 Provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja i C2.3. R4-I2 Izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture. Sveukupni procijenjeni trošak 23 investicije u nadležnosti Ministarstva iznosi 1,02 milijarde eura.

Osim navedenih funkcija, Uprava za EU fondove i strateško planiranje provodi aktivnosti vezane za završeni Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za koji je imala funkciju Posredničkog tijela razine 1. S obzirom da je u postupku zatvaranje navedenog programa, trenutne aktivnosti se odnose na kontrolu završetka programskog razdoblja i provedbe projekata od kojih su određeni prešli u novo programsko razdoblje.

Utvrđeni ciljevi tj. prioriteti prometnog razvoja kroz OPKK odražavaju prioritete politike EU i nacionalne politike za područje prometa. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti podrazumijeva ulaganja u nove tramvajske, željezničke gradske i prigradske linije, obnovu voznih parkova operatora u javnom prijevozu, infrastrukturu za električna vozila, postavljanje novih ili modernizaciju postojećih digitaliziranih i inteligentnih gradskih i prigradskih sustava javnog prijevoza. Također se provode građevinski projekti uklanjanja uskih grla na infrastrukturi u funkciji javnog prijevoza putnika (npr. mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, obilaznice i sl.), razvoja intermodalnih terminala, rekonstrukcije i modernizacije postojećih okretišta, terminala, stajališta i spremišta.

Realizaciji pametne, sigurne, održive i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne prometne mreže, otporne na klimatske promjene, pristupa se integrirano. Fokus je prvenstveno na izgradnji pouzdane, neprekinute i kvalitetne trans-europske prometne mreže koja jamči održivu povezanost, a u tu svrhu ulaže se u rekonstrukciju i modernizaciju željezničke mreže TEN-T, kao i izgradnju novih ili nadogradnju postojećih TEN-T cesta i premošćivanje željezničkih i cestovnih veza koje nedostaju na TEN-T mreži. Kroz reviziju TEN-T Uredbe u 2024. godini Republika Hrvatska je uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) dodatno pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, čime je omogućeno EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili na taj način zastupljeni.

Pored projekata razvoja TEN-T mreže koji osiguravaju efikasno multimodalno povezivanje i dodatnu vrijednost na razini Europe, sredstva iz PKK koriste se za financiranje ulaganja u sigurnosne mjere na cesti i željeznici, ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture, nabave/izgradnje novih ekobrodova, poboljšanje pristupačnosti manjih regionalnih središta i ruralnih područja, i drugih zahvata.

Prioriteti koji se odnose na promet u PKK za razdoblje 2021. – 2027. označavaju nastavak provedbe strateških ciljeva određenih u OP-u „Promet“ za razdoblje 2007. – 2013. (osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i sustava unutarnjih plovnih putova) i Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., uz osiguravanje dosljednosti i usklađenosti s obzirom na dosadašnje financiranje iz fondova EU u sektoru prometa u Hrvatskoj.

S obzirom na to, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje obnaša funkciju Posredničkog tijela razine 1 za sektor prometa, priprema projekte iz svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog, a sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike posvećuje veliku pozornost i razvojnim projektima iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava.

U 2021.-2027. za prometne projekte na raspolaganju je 1,160 milijardi eura, od čega 750 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 410 milijuna eura iz Kohezijskog fonda.

Do sada je iz Programa Konkurentnost i kohezija unutar Prioriteta 4. Razvoj održive multimodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo i Prioriteta 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti  realiziran tj. potpisan ukupno 21 ugovor u ukupnom iznosu većem od 554 milijuna eura, odnosno 473,5 milijardi eura bespovratnih EU sredstava.

Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža širom Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.

Ukupna sredstva CEF-a namijenjena prometu za razdoblje od 2021. do 2027. iznose 25,8 milijardi eura, što odgovara iznosu na raspolaganju za razdoblje 2014. – 2020., a dio je najtemeljitije reforme politike EU za prometnu infrastrukturu od njezina nastanka 80-ih godina prošlog stoljeća.

Nova osnovna mreža koja će se uspostaviti do 2030. povezivat će velike gradove i čvorišta. Proširena osnovna mreža treba biti dovršena deset godina kasnije, 2040. Sveobuhvatna mreža povezuje sve regije EU-a s osnovnom mrežom i treba biti dovršena do 2050.

U sektoru prometa naglasak je stavljen na:

• Otklanjanje uskih grla i povezivanje karika koje nedostaju
• Osiguravanje održivih i efikasnih prometnih sustava na duži rok
• Unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana i povećanje interoperabilnosti