Radovi na željezničkoj pruzi na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac – FAZA I

Projektne aktivnosti uključuju postavljanje novog sustava elektrifikacije, ponovnu izgradnju nadzemne kontaktne linije na postojećem kolosijeku i postavljanje nove linije na drugom kolosijeku, postavljanje infrastrukture 1. razine Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova, rekonstrukciju elektrovučnih podstanica Zdenčina i Mrzlo Polje, unaprjeđenje sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, obnovu mostova, odvodnih kanala i cestovnih podvožnjaka te izvedbu suvremenih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i provedbu mjera zaštite od buke. Provedbom projekta će se omogućiti postizanje nazivne projektirane brzine od 160 km/h na većem dijelu pruge.

Dionica Hrvatski Leskovac-Karlovac dio je željezničke pruge M202 Zagreb Gk-Rijeka. Željeznička pruga M202 Zagreb GK-Rijeka jedna je od najvažnijih u Hrvatskoj jer povezuje glavni grad Zagreb s najvažnijom hrvatskom jadranskom lukom u Rijeci. U Oštarijama se odvaja u željezničku prugu M604 Oštarije-Knin-Split. S tom prugom središte Hrvatske povezano je sa središnjom Dalmacijom, tj. gradovima Split, Šibenik i Zadar. Željeznička pruga M202 Zagreb GK-Rijeka također je dio Mediteranskog TEN-T koridora, pravca Rijeka-Zagreb-Budimpešta i dio Željezničkoga teretnoga koridora 6, definiranog 10. studenog 2013. prema Uredbi (EU) 913/2010. Polazna točka dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac, Hrvatski Leskovac, nalazi se na početku željezničke pruge Zagreb-Rijeka, oko 10.7 km od Zagreb GK. Dionica trenutno uključuje kolodvore Hrvatski Leskovac, Horvati, Zdenčina, Jastrebarsko, Draganići i Karlovac te stajališta Mavračići, Desinec, Domagović i Lazina.

Ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla u TEN-T osnovnoj mreži zbog kapaciteta, korisne duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m). Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti. Također, kolodvorima i stajalištima izvedene su uređene površine, umjesto perona, što ne zadovolja uvjete za pristup osoba smanjene pokretljivosti.
Projektom se planira podići brzina na max 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će biti 120 odnosno 140 km/h radi prostornih ograničenja.

Glavni ciljevi će se postići rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine od 44,02 km na željezničkoj pruzi M202 Zagreb Gk-Rijeka. Uz rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka, projekt, među ostalim, uključuje:
•rekonstrukciju 3 kolodvora (H. Leskovac, Jastrebarsko, Karlovac), prenamjenu 3 kolodvora u stajališta (Horvati, Zdenčina, Draganić) i rekonstrukciju 4 postojeća stajališta (Mavračići, desinec, Domagović, Lazina).
•ugradnju novog elektroničkog signalno–sigurnosnog uređaja, ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata
•elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz
•rekonstrukcija elekrovučne podstanice (EVP-a Mrzlo Polje i Zdenčina)
•izgradnja tri nova podvožnjaka i četiri nova nadvožnjaka sa pripadajućim cestovnim prometnicama umjesto željezničko – cestovnih prijelaza
•izgradnja novih svodnih cesta radi ukidanja postojećih željezničko – cestovnih prijelaza
•rekonstrukcija pojedinih postojećih željezničko – cestovnih prijelaza u razini
•izgradnja zidova zašite od buke
•izgradnja zatvorenog sustava odvodnje
•rekonstrukcija svih postojećih mostova, vijadukata i drugih objekata na trasi dionice.

Željeznička pruga ima vrlo povoljan položaj u pogledu naseljenih područja kroz koje prolazi, pružajući tako dobru povezanost i generirajući velik broj korisnika usluga. Tako će završetak ovog projekta na ovom području omogućiti uvođenje visokokvalitetnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika, povećanje mobilnosti, povećanje doprinosa javnog putničkog prijevoza, što omogućuje uvođenje kvalitetnog integriranog putničkog prijevoza.

Glavni ciljevi projekta su:
•prevladavanje postojećih uskih grla u Hrvatskoj TEN-T mreži
•poboljšanje povezanosti željezničkog teretnog koridora RFC6 od luke Rijeka s tržištima s najvećim potencijalom za luku (Mađarska, Slovačka, Poljska, itd.)
•poticanje razvoja potencijala jednog od glavnih logističkih središta Republike Hrvatske (odnosno same luke Rijeka) modalni pomak teretnog prometa s ceste na željeznicu
•modalni pomak putničkog prometa s ceste na željeznicu (osobito na lokalnoj razini)
•poticanje javnog prijevoza i oblika prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova
•smanjenje utjecaja prometnog sustava na klimatske promjene i povećanje otpornosti željezničkih pruga na ekstremne vremenske prilike
•smanjenje utjecaja prometnog sustava na okoliš (okolišna održivost)
•poboljšanje usluga integriranog prijevoza putnika i intermodalnog teretnog prijevoza
•povećanje pouzdanosti, kapaciteta i brzine na predmetnoj dionici, uz smanjenje vremena putovanja i povećanje kvalitete prijevoza u gradsko-prigradskim prometu
•integracija željeznice u lokalne prometne sustave i unutar funkcionalne regije kroz uključivanje željeznice u javni gradski i prigradski prijevoz putnika
•povećanje sigurnosti na željezničkim prijelazima za motorizirani promet, pješake i bicikliste
•povećanje sigurnosti željeznice ugradnjom elektroničkog uređaja za osiguranje otvorene pruge i kolodvora
•povećanje efikasnosti i sigurnosti željezničkog sustava ugradnjom Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova razine 1 (ETCS L1)
•smanjenje troškova prijevoza, koji su značajno niži u željezničkom prijevozu u usporedbi s cestovnim prijevozom.

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
•poboljšati dostupnost
•poboljšati pristup luci Rijeka
•poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
•povećati kapacitet pruge
•poboljšati energetsku učinkovitost
•poboljšati utjecaj na okoliš
•poboljšati razinu putničkih usluga
•poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
•poboljšati operativnu pouzdanost
•poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).