Opis projekta
Projektom je planirana rekonstrukcija raskrižja Jadranske avenije i avenije Dubrovnik (rotor Remetinec) u gradu Zagrebu.
Projektne aktivnosti uključuju zadržavanje postojećeg rotor raskrižja s tri vozna traka (osnovni rotor), izgradnju dodatnih desnih skretača od osnovnog rotora u sva četiri privoza te izgradnju podvožnjaka dužine 280 metara u smjeru istok-zapad, na -1 razini s dvije odvojene tunelske cijevi uz osiguranu zaštitu od podzemnih voda. Nadalje rekonstruirati će se tramvajska pruga i kontaktna mreža u zoni zahvata te rekonstruirati ili dograditi kompletna komunalna infrastruktura (vodovod i kanalizacija, plinovodi, javna rasvjeta, elektroenergetska mreža i telekomunikacijska mreža).
Raskrižje Jadranske avenije i Avenija Dubrovnik – rotor Remetinec, smješteno je na jugozapadnom dijelu grada i jedno je od najfrekventnijih gradskih prometnih čvorišta. Denivelirano raskrižje Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik u naravi je raskrižje cestovnog prometa kružnog oblika u jednoj razini i to na +1 od terena, dok je na razini terena tramvajski i pješački promet nesmetan od kolnog prometa. Vanjski promjer rotora je 74 metra, što ga čini najvećim rotorom u gradu Zagrebu. Postojeći rotor sastoji se od tri prometna traka. Prilazne rampe sastoje se od tri prometna traka, dva ulaze u kružni tok, a jednom se odvajaju desni skretači. Postojeće rješenje raskrižja Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik ne odgovara trenutnoj prometnoj potražnji, dok se iz aspekta sigurnosti radi o najnesigurnijem kružnom toku u Zagrebu.
S ciljem adresiranja navedenih problema preopterećenosti i nesigurnosti postojećeg rotora, Grad Zagreb želi, u okviru specifičnog cilja 7a1: Unaprjeđenje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., provesti rekonstrukciju postojećeg deniveliranog raskrižja Jadranske avenije i Avenija Dubrovnik.
Projektom rekonstrukcije rotora Remetinec, geometrija samog kružnog toka neće se mijenjati već će ostati na istoj razini. Izgradnjom podvožnjaka na Jadranskoj aveniji/Aveniji Dubrovnik omogućit će se deniveliran nesmetan promet u smjeru istok-zapad te će kružni tok bit rasterećen tog dijela prometa. Samo raskrižje, svi ulazi i kružni tok ispred ulaza, će biti semaforizirani. Vožnja kroz kružni tok bit će dodatno vođena vertikalnom signalizacijom na ulazu u kružni tok. Takvim prometnim rješenjem isključeno je preplitanje automobila u samom kružnom toku, a time i mogućnost prometnih nesreća. U okviru Projekta predviđeno je izmještanje i izgradnja nove svjetlovodne distribucijske mreže, vodokomunalne infrastrukture, plinovoda, javne rasvjete, krajobrazno uređenje i dr.
Cilj projekta
Rotor Remetinec predstavlja izuzetno važan pristup cestovnoj mreži TEN-T, no sadašnja verzija je projektirana za gotovo dvostruko manji kapacitet prometa od trenutnog te je najnesigurnije raskrižje u Zagrebu.
Cilj rekonstrukcije rotora Remetinec je povećanje njegove protočnosti i sigurnosti, koji će se ostvariti rasterećenjem dijela prometa kružnog toka, odnosno prometa u smjeru istok-zapad te isključenjem mogućnosti preplitanja automobila između prometnih traka u samom kružnom toku.
Rotor Remetinec predstavlja izuzetno važan pristup cestovnoj mreži TEN-T, budući da promet prema rotoru i obratno dolazi iz pravca juga, od Splita i Rijeke preko Karlovca (A1), iz pravca Beograda i Ljubljane (A3) te Maribora (A2).
Izgradnjom novih objekata, jugozapadno od rotora (sportska dvorana Arena Zagreb, trgovački centar Arena, stambeno naselje na Laništu te niz drugih trgovačkih objekata) prometno opterećenje rotora dodatno je povećano. Trenutno prosječni dnevni promet rotorom Remetinec iznosi približno 112 tisuća vozila koja ulaze u raskrižje u jednoj razini, što ga čini najopterećenijim raskrižjem u Hrvatskoj. Kapacitet tog kružnog raskrižja prema njemačkim smjernicama za kružna raskrižja (FGSV 242, FGSV Verlag, Koeln 2006.) orijentacijski iznosi 50.000 vozila/dan za semaforizirano raskrižje, što znači da trenutno prometno opterećenje premašuje propusnu moć raskrižja za više od 120%. Prometno opterećenje ovog raskrižja poglavito se pojačava radnim danima u vršnim satima prometnog opterećenja te u dane vikenda za vrijeme turističke sezone. U tim vremenskim periodima dolazi do povremenih višesatnih zagušenja i poremećaja prometa u široj zoni raskrižja, koje je potrebno regulirati intervencijom prometne policije.
Također, potreba za rekonstrukcijom rotora Remetinec javlja se i zbog aspekta sigurnosti, budući da se istovremeno radi o jednom od najprometnijih i najnesigurnijih kružnih tokova u Zagrebu. Sukladno podacima Policijske uprave zagrebačke, u razdoblju od 2007. do 2017. godine na rotoru Remetinec dogodile su se 1004 prometne nesreće, u kojima je 211 osoba lakše ozlijeđeno te 22 ih je teže ozlijeđeno.
