Usporede li se ulaganja u morske luke kroz dva programska razdoblja europskih fondova, vidljivo je da je riječ o značajnom povećanju investicijskog opsega u novijem financijskom ciklusu. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. ukupna vrijednost lučkih projekata iznosila je 104,45 milijuna eura, od čega je 82,19 milijuna eura osigurano iz EU sredstava, što pokazuje snažno oslanjanje na europsko sufinanciranje u provedbi infrastrukturnih zahvata.
U aktualnom programskom razdoblju, Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. bilježi ukupnu vrijednost lučkih projekata od 214,68 milijuna eura, pri čemu je iz europskih fondova osigurano 173,44 milijuna eura. Takvi podaci upućuju na nastavak intenzivnog investicijskog ciklusa u lučku infrastrukturu te na činjenicu da su sredstva u novoj financijskoj perspektivi premašila razinu ulaganja iz prethodnog razdoblja Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
Novi projekti kao zalog bolje prometne i gospodarske budućnosti morskih luka
U „moru“ novih projekata iz PKK 2021. – 2027. najiščekivaniji su zahvati na splitskom području – projekti “Pomorsko-putnički terminal Resnik-Divulje u lučkom području Kaštelanskog bazena – Bazen D – Resnik“ i Rekonstrukcija i dogradnja Gata sv. Petra u Gradskoj luci Split.
Priča o novim investicijama na splitskom području započinje zahvaljujući projektu “Pomorsko-putnički terminal Resnik-Divulje u lučkom području Kaštelanskog bazena – Bazen D – Resnik“ Riječ je o novom poglavlju ulaganja u okviru „nove splitske pomorske priče“ kojim se povećavaju kapaciteti pomorskog prijevoza i povezuje kopno, Zračnu luku Split i otoke. Projekt obuhvaća izgradnju gata (53×6 m) i produljenje obalnog zida (52,27 m), omogućujući, uz jedno postojeće, dodatni privez dvaju plovila do 40 m i jednog katamarana. Planirana su energetski učinkovita rješenja, uključujući LED rasvjetu i priključke za brodove. Sva ta financijska ulaganja sa sobom donose nova očekivanja kao što je rast prometa za 38.678 putnika do 2028. te doprinos održivoj mobilnosti i ekološkoj učinkovitosti.
Noviji infrastrukturni pothvat na području grada Splita je projekt „Rekonstrukcija i dogradnja Gata sv. Petra u Gradskoj luci Split“. Taj impozantni projekt usmjeren je na proširenje gata za oko 53 metra koje će osigurati 5.350 m² nove površine, otvoriti će prostor za izgradnju dvije nove te dogradnju i proširenje tri postojeće ro-ro (trajektne) rampe, čime će se poboljšati kapacitet za prihvat većih plovila i ujedno osigurati efikasan trajektni promet. Glavni doprinosi projekta su smanjenje gužvi i skraćeno vrijeme ukrcaja putnika i vozila, uz smanjenje emisija CO2 i buke u gradu. Aktivnosti modernizacije splitske luke direktno će povećati dostupnost obalnog linijskog prometa za stanovnike okolnih otoka uključujući domaće posjetitelje i strane turiste.
Među novijim ulaganjima izdvajaju se projekti izgradnje trajektnog pristaništa u Perni, rekonstrukcije i modernizacije luke Krk, dogradnje i uređenja primarnog lukobrana u Novom Vinodolskom uz uređenje obalnog pojasa Podbaran, sanacije i rekonstrukcije obale u luci Rab (faza 2) te obnove i proširenja luke u Martinšćici na otoku Cresu. Riječ je o zahvatima koji su uključeni u financiranje zbog njihove ključne uloge u osiguravanju pouzdanog i sigurnog odvijanja pomorskog prometa, jačanju operativnih kapaciteta lokalnih luka te poboljšanju povezanosti otoka i obalnih naselja s kopnom.
Ovi projekti pritom doprinose i podizanju tehničkih standarda lučke infrastrukture te dugoročnoj stabilnosti obalnog linijskog prijevoza, koji ostaje ključan za prometnu i gospodarsku integraciju jadranskog prostora.
Manje otočne luke u fokusu europskih ulaganja
Ulaganja u manje otočne i lokalne luke provode se s ciljem osiguranja pouzdane i sigurne dostupnosti otoka tijekom cijele godine, jačanja otpornosti obalnog linijskog prometa te unaprjeđenja osnovne prometne povezanosti otočnih i priobalnih zajednica s kopnenim dijelom zemlje.
Izgradnja luke otvorene za javni promet, Perna – trajektno pristanište daje odgovor na pitanje kako učiniti poluotok Pelješac i otok Korčulu prometno i gospodarski dostupnijima tijekom cijele godine. Doprinos projekta koji se odnosi na izgradnju trajektnog pristaništa Perna je povećanje razine sigurnosti luke Orebić, a ujedno smanjenje prometnih gužvi, posebice u ljetnim mjesecima.
Rekonstrukcija luke Krk uključuje rekonstrukciju primarnog i sekundarnog lukobrana i uvale Portapižana u luci Krk. Planiranom rekonstrukcijom osigurat će se dodatnih 165 komunalnih vezova na korištenje lokalnom stanovništvu.
Rekonstrukcijom i dogradnjom primarnog lukobrana u luci Novi Vinodolski uz parterno uređenje obale „Podbaran“ štiti se akvatorij luke od dominantnih vjetrova i rasta razine mora kako bi se omogućila sigurnost veza i šireg obalnog područja u svim vremenskim uvjetima te osigurali kapaciteti komunalnih vezova za 15 plovila, uz rekonstrukciju dodatnih 50 komunalnih vezova.
Projektom Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab financirana je izgradnja gata 3 ukupne dužine oko 44 metra koji služi za prihvat linijskih putničkih brodova i zaštitu akvatorija luke i predstavlja dio operativne obale, te rekonstrukcija Obale Petra Krešimira IV koja čini uski obalni pojas, u cilju priveza brodova na siguran način i osiguravanja odgovarajuće visine obale kako više ne bi dolazilo do njenog plavljenja.
Rekonstrukcija i dogradnja luke u naselju Martinšćica na otoku Cresu omogućuje dobru prometnu sponu otoka Cresa s okolnim područjima. Stoga će se infrastrukturnim ulaganjem, odnosno povećanjem od 50 novih vezova povećati razina sigurnosti prometovanja na otoku te stvoriti bolji uvjeti za prihvat većeg broja plovila. Prometna sigurnost i učinkovitost također će se postići izgradnjom zaštitnog lukobrana i dva gata te obalnog pojasa koji će služiti za komunalne vezove na otoku.
Ministarstvo mora prometa i infrastrukture u suradnji s lokalnom zajednicom nastavlja s provedbom novih projekata koji već danas postaju zalog boljoj prometnoj i gospodarskoj budućnosti naših morskih gradova i luka.