Svečano je obilježeno podizanje zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije kojim je Pelješki most u potpunosti spojen od Komarne do Brijeste, čime je povezan hrvatski teritorij koji je stoljećima bio prometno razdvojen i nedovoljno integriran. Izgradnjom Pelješkog mosta otvorena je prilika hrvatskom jugu da se prometno približi ostatku Hrvatske i da zadrži status hrvatskog turističkog dragulja.
Podizanje zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, kojim je Pelješki most u potpunosti spojen od Komarne do Brijesta, obilježeno je na jučerašnjoj svečanosti održanoj kasno uvečer. Svečanosti su uz druge istaknute sudionike prisustvovali predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Spajanjem Pelješkog mosta, dugačkog 2,4 km, povezan je hrvatski teritorij koji je stoljećima bio prometno razdvojen i nedovoljno integriran. Infrastrukturni projekt izgradnje Pelješkog mosta otvorio je priliku hrvatskom jugu da se prometno približi ostatku Hrvatske te da uz bolju prometnu povezanost zadrži status hrvatskog turističkog dragulja, kao i to da se prometne u jednog od nositelja gospodarskog i turističkog razvoja naše zemlje. Prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, riječ je o „projektu svih projekata“ koji će bitno promijeniti prometnu sliku naše zemlje.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je važnost suradnje za ostvarenje projekta. „Ovo je fizičko spajanje koje je ogroman događaj. Mnogi su doprinijeli, mnoge vlade, zastupnici, stručnjaci, akteri… Došli smo u fazu da ga finalizira naša Vlada, ali ovo je zajednički hrvatski projekt. Ovdje je svatko nešto dao, mi smo to realizirali u trenutku kada smo bili najjači. Svi su pokušavali, ali smo mi došli u fazu kada su se stvari posložile” – glasila je poruka predsjednika Vlade.
Temeljna infrastrukturna funkcija Pelješkog mosta je premostiti Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu. Također, jedan od glavnih ciljeva projekta je omogućiti cestovni kontinuitet teritorija Republike Hrvatske. Samim time bit će stvoreni preduvjeti za brži i lakši pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bez potrebe za prelaskom granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
Pelješki most – simbol Hrvatske koja je integrirana
Pelješki most bio je rukovodeća strateška ideja prometnog razvoja Hrvatske, a istovremeno i neizostavni dio politike koju je unazad nekoliko godina vodilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, i to u suradnji s Vladom RH kao i tijelima Europske unije. Radovi na izgradnji mosta započeli su u srpnju 2018. godine. Završetak projekta koji podrazumijeva dovršetak stonske obilaznice i ostalih pristupnih cesta očekuje se do ljeta 2022. godine, prema riječima ministra Butkovića.
„Europski fondovi su nam omogućili da gradimo velike infrastrukturne projekte, jedan od njih je i Pelješki most, a 85 posto su bespovratna sredstva. Nije to samo most, to je 30 kilometara pristupnih cesta. Nakon današnjeg svečanog obilježavanja spajanja hrvatskog teritorija radovi će se nastaviti dalje. Ići će se na dovršetak mosta i pristupnih cesta, a iduće godine prije turističke sezone ćemo ga otvoriti i pustiti u promet” – rekao je ministar.
Ukupna vrijednost projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom – Pelješki most iznosi 4,02 milijarde kuna. Prihvatljivi troškovi projekta iznose 3,21 milijarde kuna, od čega je ostvaren EU doprinos u iznosu od 2,73 milijarde kuna.
Mostovi po svojoj funkciji povezuju, premošćuju i ujedinjuju. Pelješki most je mnogo više od obične građevine. Njime je riznica hrvatske baštine obogaćena za novi simbol, simbol suvremene Hrvatske koja je integrirana, koja ujedinjuje i koja svojom arhitekturom iznova nadahnjuje. Realizacija ovog infrastrukturnog projekta odrazit će se na svakodnevni život stanovnika južne Hrvatske te na živote brojnih turističkih posjetitelja, kao i svih građana Lijepe naše.