U kongresnoj dvorani Ministarstva mora, prometa i infrastrukture 31. kolovoza je održana završna konferencija projekta „Strateška dokumentacija razvoja vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2028.” Predmet projekta vrijednog 11,35 milijuna kuna, sufinanciranog s 85% sredstava u iznosu od 9,65 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda, bila je izrada Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj, Strateške procjene utjecaja na okoliš, Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova, luka i pristaništa Republike Hrvatske s pripadajućim Akcijskim planom, te revizija Master planova luka Vukovar, Osijek i Slavonski Brod.
Na konferenciji je ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu Duška Kunštek predstavila sadržaj navedenih dokumenata, koji sadrže glavne odrednice razvoja hrvatskih plovnih putova u međunarodnom sustavu plovidbe za desetogodišnje razdoblje.
„Tijekom izrade same strateške dokumentacije definirani su osnovni ciljevi i mjere razvoja plovnih puteva što je vidljivo, u konačnici, i iz jedne detaljne analize koja je proizašla u Akcijskom planu, a kojom se kroz desetogodišnje razdoblje planira uložiti oko 900 milijuna eura u revitalizaciju plovnih puteva i postojeće infrastrukture u lukama te u buduću infrastrukturu, u pristaništa, u riječni turizam i slično. To je, u odnosu na posljednjih petnaest godina ulaganja u riječni promet, značajni iskorak i prepoznavanje stvarnog značaja riječnog prometa.”, navela je ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe. Od spomenutih 900 milijuna eura se kroz Akcijski plan u naredne tri godine planira uložiti 82 milijuna eura.
Ravnateljica Kunštek posebno je naglasila rastuću važnost ulaganja u infrastrukturu riječnog prometa u kontekstu klimatskih promjena i ispunjenja europskog zelenog plana. „Zbog toga se i značajno više sada ulaže u tu vrstu infrastrukturu i u revitalizaciju nego što se ulagalo prije, a posebice zbog toga što su klimatske promjene zapravo izrazite i zato što se vide vodostaji i same okolnosti u vodnom tijelu koje nam govore i upućuju nas da moramo napraviti značajnije infrastrukturne pomake kako bi osigurali taj promet.”
Ulaganja u najisplativiji, najsigurniji i energetski najučinkovitiji vid prijevoza
Od aktualnih ulaganja u povećanje sigurnosti plovidbe te obnovu i izgradnju infrastrukture u međunarodnim lukama, najznačajniji su terminali za pretovar tereta u Slavonskom Brodu i Osijeku, projektiranje vertikalne obale u luci Vukovar, izgradnja međunarodnog zimovnika na Dunavu u Opatovcu, razvoj sustava obilježavanja vodnih putova, revitalizacija rijeke Kupe Eko ReKupa i drugi. Izgradnja tri komunalna pristaništa za prihvat otpada s plovila u Vukovaru, Slavonskom Brodu i Osijeku te nova skela „Križnica“ u Općini Pitomača financirat će se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj, koju je Hrvatski sabor usvojio na sjednici 15. srpnja 2022., i Srednjoročni plan razvitka vodnih putova, luka i pristaništa Republike Hrvatske s Akcijskim planom izradila je tvrtka Ernst & Young. Stratešku procjenu utjecaja na okoliš pripremila je tvrtka OIKON.
Izrada Strategije i Srednjoročnog plana preduvjet je za primjenu administrativnih i pravnih mjera za funkcioniranje prometnog sustava, posebice sustava unutarnjih plovnih putova u okviru međunarodnih prometnih pravaca, nesmetani rad i daljnji razvoj luka i pristaništa, organizaciju službe sigurnosti i nadzora plovidbe, tehničko održavanje plovnih putova, rad i razvoj lučkih uprava te ostalih dionika u unutarnjoj plovidbi, ostvarivanje ekološke i društvene održivosti sustava unutarnjih plovnih putova, kao i detaljnu razradu ciljeva i mjera definiranih važećom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske.