A A

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) aktivno sudjeluje u korištenju dostupnih EU fondova kroz financijsko razdoblje 2014.-2020. Unaprjeđenje web stranice sufinancirano je sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Objavljeno: 31.1.2022

Pelješki most, uz potrebu male dorade, dobio zeleno svjetlo na tehničkom pregledu

Pelješki most je prije nekoliko dana prošao na tehničkom pregledu, na kojem su testirane uporabljivost i sigurnost mosta. Utvrđeni su tek mali nedostaci koji zahtijevaju zamjenu manjeg dijela prometne opreme, a njihovo ispravljanje ne iziskuje dugačak vremenski period.

Uporabnu dozvolu Pelješki most dobit će nakon završetka pristupnih cesta, s obzirom da pristupne ceste i most po lokacijskoj dozvoli predstavljaju zajedničku funkcionalnu cjelinu.

Pri tehničkom pregledu provjeravala se je sva potrebna gradilišna dokumentacija kao i dokaz kvalitete ugrađenih materijala, uz predočenje dokaza o uporabljivosti i predloška funkcionalnih testova nužnih za uporabu mosta.

Izgradnja Pelješkog mosta predstavlja „daleko putovanje“na koje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odlučilo krenuti u ljeto 2018. godine, a svome kraju namjerava ga privesti u lipnju ove godine i to dovršetkom pristupnih cesta.

Odluka o financiranju projekta „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“ koja, između ostalog, obuhvaća izgradnju Pelješkog mosta, donesena je u veljači 2017. godine.

U travnju 2018. godine, nakon provedenog natječaja, posao izgradnje Pelješkog mosta dobiva kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation. Zadnji dijelovi dugačkog puta koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prevalilo u izgradnji mosta, obuhvaćali su postavljenje zadnjeg segmenta čelične konstrukcije, kojom je spojena Hrvatska od Komarne do Brijeste i to u dužini od 2,4 km.

Pelješki most je prva od ukupno četiri faze projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, projekta vrijednog 526 milijuna eura. Ujedno je riječ i o najkrupnijem projektu koji je Hrvatska sufinancirala sredstvima EU, u iznosu od 357 milijuna eura ili 85 % prihvatljivih troškova.