A A

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) aktivno sudjeluje u korištenju dostupnih EU fondova kroz financijsko razdoblje 2014.-2020. Unaprjeđenje web stranice sufinancirano je sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Objavljeno: 29.7.2022

Ugovoreni radovi na dogradnji pružne dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, novom najvećem željezničkom projektu

U Karlovcu su 28. srpnja potpisani ugovori između HŽ Infrastrukture i konzorcija Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail, te HŽ Infrastrukture i tvrtke AŽD Praha, vrijedni 2,7 milijarde kuna. Svečanosti potpisivanja prisustvovalo je nekoliko članova Vlade Republike Hrvatske predvođeno predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.

Strabagov konzorcij angažiran je na izvođenju radova na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu projekta „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac“. Projekt nadogradnje 44-kilometarske dionice najveći je projekt željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, vrijedan 2 milijarde i 721 milijun kuna. AŽD Praha obavljat će radove koji se odnose na sustav upravljanja prometom i signalizaciju na dionici.

Dionica Hrvatski Leskovac-Karlovac dio je željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka na Mediteranskom TEN-T koridoru, na pravcu Rijeka-Zagreb-Budimpešta. Dionica trenutno uključuje kolodvore Hrvatski Leskovac, Horvati, Zdenčina, Jastrebarsko, Draganići i Karlovac te stajališta Mavračići, Desinec, Domagović i Lazina. Na postojećoj pruzi postoje ograničenja brzine u nekim područjima zbog lošeg stanja infrastrukture, usprkos povoljnoj konfiguraciji terena. Brzine na predmetnoj dionici kreću se između 75 i 140 km/h.

Projektom se planira podići brzina na max 160 km/h, a jednokolosiječna pruga pretvoriti u dvokolosiječnu. Kolodvori H. Leskovac, Jastrebarsko i Karlovac će se rekonstruirati, kolodvori Horvati, Zdenčina i Draganić prenamijeniti u stajališta, a stajališta obnoviti. Umjesto željezničko – cestovnih prijelaza izgradit će se tri sigurnija podvožnjaka i četiri nova nadvožnjaka s pripadajućim cestama. Svi postojeći mostovi, vijadukti i drugi objekti na trasi dionice također će biti rekonstruirani.

Europa nudi novu priliku za željezničko povezivanje

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je europski aspekt projekta: „Kao država smo proteklih godina izrazito puno uložili u prometnu infrastrukturu, a desetljeće koje je pred nama bit će vrijeme ulaganja u željezničku infrastrukturu. Činjenica da se ovaj projekt većim dijelom sufinancira iz europskih sredstava govori koliko je važno biti dio Europske unije. Željeznički promet je diljem svijeta jedan od najsigurnijih i najbržih prometnih modaliteta i važno je da budemo u sklopu europskih željezničkih mreža. Potpisom današnjih ugovora dajemo izniman doprinos izgradnji pruge od Zagreba do Rijeke, vrlo važne dionice za Hrvatsku kao prometno čvorište s posebnim naglaskom na luku Rijeka. Što nam je bolja i kvalitetnija prometna infrastruktura to će naš gospodarski razvoj i pulsiranje hrvatske ekonomije biti još bolji.” Europska unija kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. sufinancira projekt iznosom od 2 milijarde i 313 milijuna kuna.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izdvojio je željeznicu kao prioritetni sektor: „Aktivna ulaganja na Mediteranskom koridoru, s danas potpisanim ugovorima, iznose oko 800 milijuna eura i, ono što je važno, današnjim potpisivanjem krećemo prema Rijeci. Ove godine otvorit ćemo i moderniziranu i elektrificiranu dionicu Zaprešić – Zabok i obnovljenu dionicu Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor te raspisati natječaj za radove na dionici željezničke pruge Dugo Selo – Novska na bivšem X. koridoru, prema Istoku zemlje. Ulaganja će biti i u druge vidove prometa, ali će u sljedećih desetak godina najviše ulaganja biti u željeznicu. To je desetljeće željeznice. Želimo da Hrvatska, kao što ima moderno izgrađene autoceste, ima i željeznički sustav i infrastrukturu na zavidnoj razini. Planirana ulaganja do 2030. godine iznose 3,5 milijarde eura, a uglavnom će biti usmjerena na RH1 i RH2 koridore.

Predstavnici konzorcija STRABAG AG, STRABAG d.o.o. i STRABAG Rail a.s. izrazili su zadovoljstvo svojim dolaskom na scenu. „Radujemo se suradnji s novim klijentom i očekujemo da ćemo i na ovom projektu dokazati izvrsnost i pouzdanost, kakva se od nas i očekuje.”, izjavili su na potpisivanju. Dugo očekivani početak radova najavljen je unutar 42 dana od datuma sklapanja ugovora.